Kada kao odrasle osobe razmišljamo o tinejdžerskom razdoblju, često razmišljamo kao o „lakšim“ vremenima, dobu kada brige „ne postoje“. Roditeljima je lako za pretpostaviti da su, u današnje vrijeme pogotovo, tinejdžeri bezbrižni, da žive život i nemaju nikakvih briga. Nažalost to nije uvijek slučaj. Sve češće primjećujemo da je mentalno zdravlje tinejdžera narušeno. Tada trebaju pomoć odraslih, često i stručnjaka mentalnog zdravlja, no nerijetko nisu isprva spremni primiti pomoć.
Od velike je važnosti da roditelj/skrbnik, koji je najviše uključen u život djeteta/tinejdžera, bude svjestan mogućih poremećaja mentalnog zdravlja. Važno je naglasiti da niste sami. Statistike pokazuju da su poremećaji mentalnog zdravlja kod mladih sve češći. Kako biste bolje pomogli svom tinejdžeru, u nastavku navodimo najčešće poremećaje mentalnog zdravlja među tinejdžerima i mladim odraslim osobama.
1. Anksioznost – najrašireniji poremećaj mentalnog zdravlja među adolescentima
WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) izvještava da 4% djece u dobi od 10 do 14 godina i 5% mladih u dobi od 15 do 19 godina je doživjelo anksiozni poremećaj. Kod većine ljudi simptomi anksioznog poremećaja prisutne su prije 21. godine života. Anksioznost utječe na naš svakodnevni život i otežava nam ostvarenje našeg punog potencijala.
Kod tinejdžera najčešće su prisutni:
- stalni osjećaj strepnje/straha
- nemir i razdražljivost
- predviđanje najgorih mogućih ishoda
- somatski simptomi (ubrzan rad srca i otežano disanje, bol u želucu, nesanica…)
Postoje različite vrste anksioznih poremećaja te je važno sastati se sa stručnjakom ukoliko sumnjate da se ovo stanje mentalnog zdravlja javlja kod Vašeg tinejdžera. Unutar anksioznih poremećaja razlikujemo separacijski anksiozni poremećaj, selektivni mutizam (npr. osoba u školskoj okolini ne govori), specifičnu fobiju, socijalnu fobiju, panični poremećaj, agorafobiju… Mozak tinejdžera je još u razvoju i važno je da se poteškoće što ranije otkriju kako bi mogli dobiti pomoć.
2. Depresija – drugi najčešći poremećaj mentalnog zdravlja kod tinejdžera
Depresija je prisutna kod 3% mladih u dobi od 15 do 19 godina u svijetu, no u vrijeme pandemije taj postotak je porastao. Prisutan je osjećaj tužnog, ispraznog ili razdražljivog raspoloženja, praćenog somatskih i kognitivnim promjenama koje značajno utječu na sposobnost funkcioniranja osobe. Tinejdžeri najčešće izvještavaju o osjećaju beznađa, usamljenosti, da su bez energije ili motivacije.
Najčešći znakovi depresije su:
- nedostatak koncentracije
- gubitak energije i motivacije
- nedostatak interesa za uobičajene aktivnosti
- somatski simptomi (promjene u spavanju, apetitu, fizički bolovi…)
- suicidalne misli
Depresija kod tinejdžera može utjecati na školski uspjeh, odnose s bližnjima i prijateljima… Važno je pomoći tinejdžeru, podržati ga da posjeti stručnjaka. Ukoliko se ne liječi, depresija može biti prisutna i u odrasloj dobi kada može doći do problema sa zlouporabom opojnih sredstava i razmišljanja o samoubojstvu.
3. ADHD
ADHD je vrlo čest među adolescentima, a uobičajeno vrijeme dijagnosticiranja poremećaja je u ranom djetinjstvu. Među adolescentima se prepoznaje zbog učinka ovog stanja na učenje i ponašanje. Procjenjuje se da gotovo 9% djece u dobi od 4 do 17 godina se suočava s ADHD-om. Imaju poteškoće s održavanjem pažnje i nerijetko pokazuju i/ili impulzivno ponašanje.
Uobičajeni znakovi ADHD-a kod djece i tinejdžera uključuju:
- brza promjena aktivnosti kojom se bavi
- radnje mu brzo i lako dosade
- poteškoće fokusiranja na zadatak
- poteškoće s dovršavanjem školskih obaveza
- prekidanje drugih i dr.
Prepoznavanje ovog poremećaja može biti ključno za budući uspjeh Vašeg tinejdžera kako na školskom planu, tako i u drugim područjima života. Osim toga, oko 2/3 djece s ADHD-om također se nosi i s drugim poteškoćama. Od poteškoća u učenju, poremećaja ponašanja, do anksioznosti i depresije.
4. Poremećaji hranjenja i jedenja
Poremećaji hranjenja i jedenja (DSM-V) obilježavaju trajne smetnje s jedenjem ili postupcima povezanim s jedenjem, a posljedično štete tjelesnom zdravlju ili psiho-socijalnom funkcioniranju. Češća pojavnost poremećaja zabilježena je tijekom tinejdžerskih i ranih 20-ih godina. Djevojke se češće bore s ovom vrstom poremećaja, no treba naznačiti da muška populacija često ostaje nedijagnosticirana.
Najpoznatiji poremećaji su anoreksija nervoza, bulimija nervoza i prejedanje.
Anoreksija nervoza
Osoba ustrajno ograničava unos energije, tj. odbija jesti, zbog snažnog straha od dobivanja tjelesne težine. Ustrajnim postupcima otežava povećanje broja kilograma te često vježba do točke iscrpljenosti.
Bulimija nervoza
S druge strane, za bulimiju nervozu je specifično da prakticiraju tzv. „čišćenje“. Osoba jede velike količine hrane, a zatim povraćaju ono što su unijeli u organizam.
Prejedanje
U suprotnosti s anoreksijom i bulimijom, prejedanje obuhvaća prekomjerno unošenje hrane u organizam, u kratkom vremenu, a kao posljedica se javlja osjećaj samogađenja, depresije i srama.
Poremećaji hranjenja mogu negativno utjecati i na socijalni život pojedinaca. Neki ostaju funkcionalni članovi društva, no ostali mogu manifestirati povlačenje u sebe, ne uspijevaju ostvariti svoje akademske i/ili poslovne kapacitete.
Važno je rano prepoznati znakove koji upućuju na navedene poremećaje i uključenje u terapijski tretman.
5. Ovisnosti
Razdoblje adolescencije je vrijeme „traženja“, vrijeme kada ispitujemo granice, preuzimamo velike rizike, ali i vrijeme kada se većina susreće s drogom i alkoholom. Kada se ne radi o fazi ili eksperimentiranju, već kada konzumacija alkohola/droge postane rutina, radi se o razvijanju poremećaja ovisnosti, tj. poremećaja uzimanja psihoaktivnih tvari. Uobičajene znakove ovog poremećaja koje trebate opaziti kod svog tinejdžera mogu uključivati:
- povlačenje od obitelji ili prijatelja
- nagle promjene u ponašanju
- rizična ponašanja (seks, tučnjave, vožnja pod utjecajem)
- razvijanje visoke tolerancije na drogu i alkohol
- otežano socijalno funkcioniranje (neuspjeh u obavljanju zadataka u školi/kod kuće)
- sindrom sustezanja – pojavljuje se kada se koncentracija psihoaktivne tvari u krvi ili tkivu smanjuje kod osobe koja je dugo uzimala velike količine te psihoaktivne tvari
Važno je da roditelji znaju da se ovisnosti o drogama/alkoholu i poremećaji mentalnog zdravlja, kao što su depresija ili anksioznost, često pojavljuju istovremeno.
Psihološki centar Izbornik ima iza sebe desetljeća profesionalnog kliničkog i forenzičkog iskustva, profesionalnog psihološkog rada, rada s klijentima različite dobi, spola, svjetonazora, različitih potreba i poteškoća. Vjerujemo u ljude, njihove potencijale i ciljeve. Smatramo da niti jedna poteškoća nije nerješiva, niti jedna situacija nije konačna. Svaka je kriza prilika za razvoj, za nešto novo. Potreban je samo pogled iz druge perspektive i otkrivanje drugih mogućnosti koja Vam se otvaraju. Stojimo Vam na raspolaganju u Vašim nastojanjima da prebrodite svoje poteškoće, da ostvarite svoje ciljeve i nadanja, da ostvarite sebe i svoje potencijale. Obratite nam se s povjerenjem!